Smrtonosna suša na Rogu Afrike, koja je ostavila desetke milijuna ljudi bez hrane, uopće se ne bi dogodila bez klimatskih promjena koje su uzrokovali ljudi, kaže se u novoj znanstvenoj analizi.
Već više od dvije godine zemlje ovog dijela afričkog kontinenta, uključujući Keniju, Etiopiju i Somaliju, suočavaju se s najsušnijim uvjetima u četiri desetljeća. Suša je prouzročila propast usjeva i usmrtila stoku, što je izazvalo krizu u regiji koja već pati od siromaštva i loše infrastrukture.
Nova analiza otkriva da su suše poput one zabilježene na Rogu Afrike u posljednje dvije godine barem 100 puta povećane zbog klimatskih promjena. To je uglavnom zbog povećanja temperature, zbog čega biljke puno brže otpuštaju vlagu – ostavljajući tlo suhim, kažu znanstvenici.
Regija obično doživljava dvije različite kišne sezone. To uključuje “duge kiše”, koje se javljaju od ožujka do svibnja, i “kratke kiše” od listopada do prosinca. Ali od listopada 2020. nije bilo pet uzastopnih kišnih sezona, stvarajući najsušnije uvjete zabilježene u 40 godina. Sušni uvjeti potaknuli su humanitarnu krizu u regiji koja već trpi posljedice siromaštva i loše infrastrukture. Neuspjeh usjeva i uginuće milijuna stoke doveli su više od 20 milijuna ljudi u opasnost od akutne nesigurnosti hrane. Diljem Kenije, Somalije i Etiopije 3,3 milijuna ljudi raseljeno je iz svojih domova zbog suše, a mnogi sada žive u izbjegličkim kampovima.
Nova analiza koju je proveo međunarodni tim klimatskih znanstvenika iz inicijative World Weather Attribution ima za cilj kvantificirati ulogu koju je globalno zatopljenje odigralo u meteorološkim čimbenicima iza suše. Otkriva da je kombinacija niske količine padalina i visokih temperatura, koja je uzrokovala brže oslobađanje vlage od biljaka, postala “puno jača i vjerojatnija” zbog klimatskih promjena.
Kako bi razumjeli utjecaj klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem na sušu, istraživači su prvo ispitali kako je ona mogla utjecati na šanse za pojavu niske količine oborina na Rogu Afrike u dvogodišnjem razdoblju od siječnja 2021. do prosinca 2022.
Tim je također zasebno ispitao kako su klimatske promjene mogle utjecati na šanse da i kratke i duge kiše izostanu 2022. Kako bi ispitali utjecaj klimatskih promjena, istraživači su pregledali podatke o oborinama kako bi vidjeli kako se vjerojatnost takvih događaja mijenjala tijekom vremena.
Analizom je utvrđeno da mala količina oborina uočena u dvogodišnjem razdoblju od siječnja 2021. do prosinca 2022. ima 5% šanse da se dogodi svake godine. Izostanak dugih kiša očekuje se jednom u 10 godina, dok se izostanak kratkih kiša očekuje jednom u pet godina.
Zapisi o oborinama pokazuju da postoji trend prema smanjenju padalina u dugim kišama, ali ne i tijekom kratkih kiša, koje postaju sve vlažnije, kažu autori. Rezultati klimatskog modela pokazuju da je neuspjeh dugih kiša postao otprilike dvostruko vjerojatniji zbog klimatskih promjena.
Osim što su promatrali kako su klimatske promjene mogle utjecati na padaline tijekom suše, istraživači su također ispitali njihov utjecaj na temperaturu. To je zato što više temperature mogu uzrokovati da biljke brže ispuštaju vodu, ostavljajući tlo suhim.
Dok niske količine oborina uzrokuju “meteorološku sušu”, veće stope otpuštanja vlage iz biljaka uzrokuju “poljoprivrednu sušu”.
Kako bi ispitali utjecaj klimatskih promjena na poljoprivrednu sušu, istraživači su kombinirali svoju procjenu padalina s procjenom promjena u evapotranspiraciji izazvanih višim temperaturama. Rezultati pokazuju da se kombinacija niske količine oborina i velike evapotranspiracije viđena tijekom suše ne bi dogodila u svijetu bez klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek.
