Građani Švicarske glasali su za novi zakon o klimi prema kojem će ta zemlja smanjiti neto emisije stakleničkih plinova na nulu do 2050. godine. Većina od 59 posto birača odobrila je vladin Zakon o ciljevima zaštite klime, inovacijama i jačanju energetske sigurnosti. Gotovo tri četvrtine ljudi (74 posto) poduprlo ga je u kantonu Ženeva, nakon rekordno vrućeg proljeća za tu bogatu europsku naciju.
Iz Zelene stranke su poručili da su zadovoljni što je narod shvatio da je zakon o klimi neophodan za poduzimanje prvog koraka i upisivanje jasnog cilja za 2050. u švicarski zakon.
Parlament je prihvatio novi zakon u rujnu prošle godine, ali protivljenje desne Švicarske narodne stranke značilo je da je stavljen na referendum.
Švicarska je posebno osjetljiva na klimatske promjene. Naime, tamošnja je temperatura već bila 2,5°C viša u posljednjem desetljeću do 2022. od predindustrijskog prosjeka. Švicarski ledenjaci doživjeli su rekordno topljenje prošle godine, izgubivši više od 6 posto svog volumena. I ovo proljeće bilježile su se ekstremne oscilacije između jakih pljuskova u središnjim i istočnim dijelovima i suše na jugu.
Zakon o klimi i inovacijama obvezuje Švicarsku na klimatsku neutralnost do 2050. To znači da njezine emisije stakleničkih plinova ne mogu premašiti količinu štetnih plinova koja se uspije uhvatiti pomoću šuma i tehnologije za hvatanje ugljika.
Švicarska trenutno uvozi oko tri četvrtine svoje energije, uključujući sav fosilni plin, iz inozemstva. Vlada kaže da ta fosilna goriva neće biti beskonačno dostupna i predstavljaju veliki teret za klimu.
Novim zakonom financijski će se potaknuti zamjena nafte i plina čistom energijom, a vlada je obećala 2 milijarde franaka (oko 2 milijarde eura) tijekom 10 godina za taj prijelaz. Ljudi koji zamijene svoje sustave grijanja koji ovise o fosilnim gorivima imat će koristi, kao i tvrtke koje ulažu u klimatski prihvatljive tehnologije.
Znanstvena zajednica Švicarske izrazila je snažnu potporu Zakonu o zaštiti klime. Znanstvenici su složni da je ovaj zakon važni korak naprijed u području klimatske i energetske politike nakon godina političkog zastoja.
