Vjetroturbine u svijetu postaju sve veće, osobito one na pučini, ali čak i prema trenutnim standardima – one koje se instaliraju na vjetroelektrani Zhangpu Liuao u Kini pravi su giganti. Kinezi naime grade prvu vjetroelektranu u svijetu koja bi trebala koristiti turbine od 16 megavata. Pogon proizvodi tvrtka Goldwind Science and Technology Co., a imat će kombinirani kapacitet od 400 megavata.

Središte turbine će se nalaziti 146 metara iznad oceana, a lopatice će imati promjer od čak 252 metra. Kineske vlasti procjenjuju kako će svaka turbina proizvesti dovoljno električne energije za napajanje 36.000 tipičnih kineskih kućanstava i spriječiti ispuštanje 54.000 tona ugljičnog dioksida godišnje.

Veće turbine trebaju dulje lopatice za pogon, pa ih stoga treba postaviti na više tornjeve. To ima svoje prednosti jer je vjetar stabilniji i češće puše na većoj nadmorskoj visini, ali takav projekt uključuje i dosta tehničkih izazova. Kad su vjetroelektrane bile većinom na kopnu, prijevoz komponenti kamionima postavio je neku vrstu ograničenja na veličinu svake turbine, pojačan intenzivnijim prigovorima lokalnog stanovništva višim instalacijama.

Međutim, kako su zemlje oko Sjevernog mora počele premještati sve više svojih vjetroelektrana na pučinu, inženjeri su počeli iskorištavati prilike koje pruža postavljanje s brodova. Prva offshore vjetroelektrana, Vindeby, izgrađena je 1991. godine i koristila je 0,45 megavata. Nakon što su se počele pojavljivati offshore vjetroelektrane s nekoliko stotina megavata ukupne snage, koristile su turbine u rasponu od 3-4 megavata. Radeći s prosječnim kapacitetom od 40 posto, kao što je uobičajeno, jedna turbina poput ove može proizvesti dovoljno energije za do 4000 prosječnih europskih kućanstava.

Prije deset godina, kada su se pogoni te veličine prvi put počeli pojavljivati na moru, trebale su im velike javne subvencije. U nastojanju da vjetroelektrane na moru postanu ozbiljan  konkurentan fosilnim gorivima, proizvođači i razvojni inženjeri odlučili su kako je rješenje manji broj snažnijih turbina. Trenutno najveća offshore vjetroelektrana na svijetu, Hornsea 2, koristi strojeve od 8,0 megavata. Prošle godine također je pušten u rad Moray East koji koristi divove od 9,5 megavata.

Kina je, s druge strane, nastavila favorizirati veći broj malih turbina. Najveća trenutna offshore farma, Jiangsu Qidong, koristi mješavinu turbina različitih proizvođača, ali prosječna veličina je 6 megavata, daleko ispod europskih offshore ekvivalenata.

Međutim, kada Kina odluči napraviti veliki projekt, rijetko stvari čini polovično. Ako je vjerovati kineskim državnim medijima, Kinezi su upravo preuzeli vodstvo u golemoj utrci za turbine. Osim divova koji su navodno instalirani 33 kilometra od pokrajine Fujian, Haizhuang Wind Power je najavio proizvodnju divova od 18 megavata, a Mingyang Smart Energy je najavio planove za “prelazak preko praga od 18 megavata”.

Jedan aspekt pučinskih vjetroelektrana u kojem Europa još uvijek vodi su takozvane plutajuće vjetroelektrane. Iako su još uvijek uglavnom eksperimentalne, plutajuće platforme omogućuju izgradnju vjetroelektrana u dubljim vodama koje su obično dalje od obale i imaju stabilnije vjetrove. Ispitno mjesto FloatGen kod Francuske koristi turbinu od 2 megavata, slabašnu prema ovim standardima, ali čija je lokacija upravo omogućila da radi sa 60 posto kapaciteta u posljednja tri mjeseca.