Prema novom izvješću neprofitne organizacije Global Energy Monitor, Kina je na putu da udvostruči kapacitet energije iz vjetra i solarne energije i postigne svoje ciljeve čiste energije za 2030. čak pet godina ranije. Predviđa se da će proizvesti najmanje 1200 gigavata solarne energije i energije vjetra do 2025. godine.

2022. kineski solarni fotonaponski kapacitet dosegao je 300 GW, a kapacitet vjetroelektrana dosegao je 280 GW. Njen kopneni i offshore kapacitet udvostručio se od 2017., s kapacitetom koji je sada otprilike jednak ukupnom iznosu za ostalih 7 najvećih zemalja. Zemlja također ulaže velika sredstva u skladištenje čiste energije i druge čiste tehnologije. Međutim, Kina je također najveći svjetski potrošač energije i emiter stakleničkih plinova.

Kina je globalni lider u razvoju solarne energije i energije vjetra. Ovaj brzi rast rezultat je nekoliko čimbenika, uključujući vladine politike, tehnološki napredak i rastuću potražnju za čistom energijom.

Povijest čiste energije u Kini može se pratiti do ranih 1990-ih kada je vlada počela promicati razvoj solarne energije i energije vjetra. Godine 2005. Kina je pokrenula politiku poticajnih tarifa za solarnu energiju i energiju vjetra, koja je jamčila minimalnu cijenu za obnovljivu energiju. Ta je politika bila glavni pokretač rasta u sektorima solarne energije i vjetra.

Kineska je vlada posljednjih godina dodatno ubrzala potporu čistoj energiji. Kina je usvojila nekoliko vladinih poticaja i propisa za brzo povećanje svojih solarnih i vjetroelektrana. To uključuje: politike koje jamče minimalnu cijenu za obnovljivu energiju, standarde portfelja obnovljivih izvora energije te porezne olakšice i subvencije.  

Iako je Kina postigla značajan napredak u solarnoj energiji i energiji vjetra, izazovima se još treba pozabaviti. Najveći izazovi su potreba za većim ulaganjem u skladištenje energije, potreba za poboljšanjem mreže za prilagodbu više povremenih obnovljivih izvora energije i potreba za rješavanjem zabrinutosti javnosti o utjecaju projekata solarne i vjetroelektrane na okoliš.

Kina je najveći svjetski potrošač ugljena i najveći svjetski emiter stakleničkih plinova. Oslanjanje zemlje na ugljen značajna je prepreka na putu do nulte neto emisije.

Kinesko oslanjanje na ugljen posljedica je nekih čimbenika, uključujući veliku populaciju i rastuće gospodarstvo, relativno nisku cijenu ugljena u zemlji i činjenicu da je kineska industrija ugljena pod kontrolom moćnih interesnih skupina. Zbog toga je vladi teško poduzeti mjere za smanjenje potrošnje ugljena.

Industrija ugljena također je značajan izvor zapošljavanja, a vlada oklijeva zatvoriti rudnike ugljena ili elektrane. Zatvaranje bi dovelo do gubitka radnih mjesta i ekonomskih poteškoća.

Posljednjih godina Kina je poduzela neke korake kako bi smanjila svoju ovisnost o ugljenu. Na primjer, vlada je uvela moratorij na nove elektrane na ugljen u nekim regijama. Međutim, više od ovih koraka potrebno je za značajno smanjenje kineske potrošnje ugljena.

Stalno oslanjanje na ugljen vuče Kinu na putu ka neto nultim emisijama. Kako bi postigla nultu neto emisiju do 2060. godine, Kina mora značajno smanjiti potrošnju ugljena.