Island je jedna od rijetkih država u svijetu koja još uvijek dopušta komercijalni lov na kitove. Ali, i to se polako mijenja. Naime, u veljači je objavljen vladin plan da se do 2024. godine ta praksa potpuno prekine.
Prema islandskom ministarstvu ribarstva, potražnja za kitovim mesom je svedena na minimum te se praksa lova na kitove više ne pokazuje kao ekonomski isplativa. Razlog za pomanjkanje potražnje je zasigurno i sve veće ekološka osviještenost lokalnog stanovništva, kao i shvaćanje potrebe za očuvanjem tih velebnih sisavaca.
Kako piše Guardian, jedan od pokretača zaokreta u filozofiji Islanđana su i non-profit organizacije International Fund for Animal Welfare (IFAW) i IceWhale, predvodnici kampanje “Meet us, don’t eat us”, kojom žele potpuno zaustavljanje konzumiranja kitovog mesa. S početkom 2011., kampanja je usmjerena prema islandskim restoranima koje dobrovoljci posjećuju u svrhu obrazovanja i informiranja o negativnostima posluživanja kitovog mesa. Do danas se čak 60 restorana se priključilo kampanji i dobilo oznaku”whale friendly“.
Drugi aspekt kampanje je informiranje turista koji dolaze posjetiti ovu otočku državu. Prema IFAW-u, kampanja je urodila plodom, jer pozivajući se na vlastite ankete i istraživanja, potrošnja kitovog mesa od strane turista se smanjila čak tri četvrtine.
Prema riječima Belen Garcia Ovidea, utemeljitelja Ocean Missions, islandske non profit organizacije uključene u kampanju, političari i vlada su napokon shvatili kako su živi kitovi u svom prirodnom staništu bitniji islandskoj ekonomiji nego izlovljeni kitovi.
Razlog za to je zasigurno i boom promatranja kitova. Čak jedan od pet turista koji dolaze na Island odu na „whale watching“ izlet te ta turistička aktivnost generira oko 12 milijuna američkih dolara godišnje. Zbog tog velikog interesa, agencije za organizirano promatranje kitova surađuju sa znanstvenicima kako bi ta turistička aktivnost bila potpuno ekološki održiva.
Agencije su napravile nacrt službenog Pravilnika ponašanja na turama u kojima se definira razina buke koja je dopuštena od strane turista, udaljenost s koje se smiju promatrati kitovi, količina brodova u isto vrijeme, i slično.
Dobrotvorna ekološka organizacija Whale Wise u suradnji s Islandskim sveučilištem te sveučilištem Edinburgh stalno vrše istraživanja utjecaja organiziranih promatranja na same kitove i njihovu dobrobit. Proučavanju utječu li turističke aktivnosti na njihovo ponašanje te im mjere razine hormona kortizola.
Tom Grove, suosnivač Whale Wisea, želi da rezultati toga istraživanja doprinesu novom nacrtu pravila ponašanja, koji bi bio i zakonski obvezujuć. Prema njegovim riječima “Whale watching je pozitivna stvar, i pomaže očuvanju kitova, a naš cilj je da ta aktivnost bude što je više moguće ekološki održiva“.
