Industrijska konoplja već više od 10 000 godina uzgaja se i koristi u raznim kulturama, a počeci se bilježe još u drevnoj Kini i Mezopotamiji. Kroz povijest njezina se upotreba postupno razvijala i širila, od izrade jednostavnih konopa, grubih tkanina pa do finoga papira i, danas, profinjenih tkanina koje se koriste u modnoj industriji.

U Hrvatskoj je 2019. godine izmjenama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga uveden pojam industrijske konoplje koja podrazumijeva podvrstu konoplje  s ukupnim sadržajem THC-a od 0,2 posto i manjim, čije sorte se nalaze na Zajedničkoj sortnoj listi Europske unije i koja nije uvrštena u Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga. Na taj je način omogućeno korištenje cijele biljke industrijske konoplje, što je veliki korak naprijed, jer su se prije ove izmjene mogle koristiti isključivo sjemenke. Naravno, ova izmjena zakona Hrvatskoj otvara nove mogućnosti i na području održive mode, smjeru koji su već prihvatili mnogi renomirani dizajneri.

Tako su mnoge svjetske modne kuće industrijsku konoplju već uključile u svoju proizvodnju, ujedno tako podržavajući i očuvanje prirode. Naime, osim što je ova biljka iskoristiva u izradi tkanina, pogodna je za i održavanje okoliša čistim jer čisti tlo i zrak.

Tkanine izrađene od vlakana stabljike industrijske konoplje imaju mnoge prednosti, lako se mogu obojiti, mogu biti mekše i jače od pamuka i slabije upijaju vodu, imaju manji udio masti, zbog čega su donekle i vodootporne, a teksturom podsjećaju na lan.

Tako danski modni brand Ganni na svome instagram profilu, predstavivši kolekciju za proljeće/ljeto 2022. ujedno i osvještava o svim prednostima korištenja konoplje u proizvodnji prirodnih materijala.

Kao 10 razloga zašto bi se konoplja trebala uvesti u modnu industriju ekipa iz Gannija navodi: materijali od konoplje manje upijaju vodu nego ostali (što daje na manjoj potrošnji vode kod održavanja), uspijeva u raznim klimatskim uvjetima, tkanine 3 do 4 puta jače i otpornije od pamuka, biljka raste bez gnojiva, tkanine apsorbiraju boju bolje od ostalih materijala, tijekom proizvodnje minimalna ili nikakva upotreba kemikalija, kod uzgoja biljka ne iscrpljuje tlo, tkanine imaju prirodni uv-filter, odjeća nakon pranja zadržava oblik, tkanina ima antibakterijska svojstva.

U svijetu visoke mode, primjerice, Stella McCartney eksperimentira tkaninom od konoplje još od 2020. godine, a poznati brand traperica Levi’s u ponudi ima denim hlače izrađene od konoplje, koje su na glasu kao ekološki prihvatljivije od tradicionalno proizvedenih traperica.  

Stoga, ako sagledamo sve dobrobiti konoplje i tkanina načinjenih od vlakana njezine stabljike za ljudsko zdravlje i okoliš, ali i nižu cijenu proizvodnje i održavanja odjeće, izgledno je da će u budućnosti ova biljka odigrati važnu ulogu, kako u modnoj industriji tako i u formiranju strategija za održivi razvoj mnogih zemalja, a nadamo se i Hrvatske.