Iako je Jakarta još uvijek službeno glavni grad Indonezije, radovi su u punom jeku na sasvim drugoj lokaciji gdje do 2024. godine vlada namjerava izgraditi potpuno novi grad, nazvan Nusantara, koji će služiti kao nova prijestolnica ove mnogoljudne zemlje.

Indonezijska vlada opisala je novi glavni grad zemlje, koji se trenutno gradi u džunglama Bornea, kao urbanu utopiju u kojoj se priroda susreće s najsuvremenijom tehnologijom.

Ali neki aktivisti sumnjaju u to, nazivajući to ekološkom katastrofom koja samo čeka da se dogodi.

Pokrajina Istočni Kalimantan, gdje bi se trebao izgraditi novi grad, pretrpjela je ekološku degradaciju još od 1980-ih zbog sječe šuma, rudarskih operacija i plantaža palminog ulja.  Prema riječima aktivista, ekološke katastrofe sve su češće u istočnom Kalimantanu. Poplave i klizišta često su neizbježni nakon sat vremena kiše.

U međuvremenu, više od 160 šumskih koncesija izdano je tvrtkama u okruzima u kojima se gradi Nusantara. Mnogi od onih koji su dobili prava eksploatacije šuma bili su poslovni ljudi s vezama s tadašnjim diktatorom Suhartom, koji je svrgnut 1998. godine.

Prošle je godine indonezijski parlament donio zakon o novoj nacionalnoj prijestolnici, koja bi se trebala prostirati na ukupno 256.000 ha. Vlada je rekla da Jakarta više nije održiva kao administrativno središte zemlje zbog čestih poplava, višegodišnjih prometnih gužvi i loše kvalitete zraka. Osim toga, nekontrolirano crpljenje podzemnih voda i podizanje razine mora znače da Jakarta postupno tone u more.

Vlada inzistira na tome da će novi glavni grad biti “pametan i zeleni grad” koji je ekološki održiv i sadrži najsuvremenije tehnologije. Samo električni automobili bit će dopušteni njegovim potpuno novim cestama, kažu. Trošak preseljenja u glavni grad procjenjuje se na više od 32 milijarde USD.

Prvotni plan je bio da bi se prvi dužnosnici trebali useliti u svoje nove urede već 2024. Ali to je malo vjerojatno jer je izgradnja još uvijek u ranoj fazi, a vlada se bori da privuče međunarodna ulaganja za projekt. Ari Rompas, aktivist Greenpeacea, kaže da će masovna migracija ljudi u novi glavni grad dodatno opteretiti njegove resurse. “Predviđamo daljnje uništavanje preostalih šumskih područja”, uključujući šumu mangrova u zaljevu Balikpapan, rekao je. Također je dodao kako će biti više industrijskih aktivnosti i ugrožene vrste bit će dodatno ugrožene. Područje je dom ugroženih vrsta poput orangutana i dugonosih majmuna, zajedno s Borneanskim malim slonovima i leopardima.

Do 2045. područje na kojem će se izgraditi buduće sjedište vlade bilo bi dom za 1,9 milijuna ljudi, oko 10 puta više od sadašnjeg stanovništva, prema projekciji koju je izra ila Nacionalna agencija za planiranje razvoja. Predviđa se da će populacija istočnog Kalimantana porasti na 11 milijuna, s današnjih 3,7 milijuna, kaže agencija.