Energetska i gospodarska kriza gurnula je milijune u siromaštvo prošle godine, a mnogi ljudi diljem svijeta bore se s plaćanjem računa za energiju i suočavaju se s rastućim potrošačkim troškovima. Dok su Europa i drugi dijelovi svijeta prebrodili zimu s dovoljno prirodnog plina za grijanje, rasvjetu i kuhanje, očekuje se da će stalne nestašice energije i rastuće cijene pogoršati energetsko siromaštvo tijekom sljedeće godine.
Smatra se kako 35 milijuna građana EU-a, oko 8% stanovništva EU-a, nije moglo održavati svoje domove dovoljno toplima 2020. godine, brojka koja je značajno porasla jer su troškovi energije porasli nakon ruske invazije na Ukrajinu. A uz one koji su prošle godine zapali u energetsko siromaštvo, očekuje se da će još više biti teško pogođeno tekućom energetskom i gospodarskom krizom. Nedavna studija pokazala je da bi se još oko 141 milijun ljudi diljem svijeta moglo suočiti s ekstremnim siromaštvom zbog sve većih troškova života.
Procjenjuje se da su troškovi energije za kućanstva diljem svijeta porasli između 62,6% i 112,9% od početka rusko-ukrajinskog sukoba. A kako se sukobu ne nazire kraj i uz stalne poremećaje u opskrbnom lancu, očekuje se da će cijene energije i hrane nastaviti rasti najmanje sljedeće dvije godine. Procjene pokazuju da su ukupni izdaci kućanstava porasli između 2,7% i 4,8%. Na temelju ovog porasta, studija sugerira da bi između 78 i 141 milijuna ljudi moglo biti gurnuto ne samo u energetsko siromaštvo, već i u ekstremno siromaštvo.
Yuli Shan, autor studije, izjavio je: „Visoke cijene energije pogađaju financije kućanstava na dva načina: porast cijena goriva izravno povećava račune za energiju kućanstava, dok energetski unos potreban za proizvodnju dobara i usluga također povećava cijene tih proizvoda, što neizravno utječe na kućanstva.”
Svjedoci smo rastućeg energetskog siromaštva diljem Europe. Nizozemski centar za statistiku (CBS) i Nizozemska organizacija za primijenjena znanstvena istraživanja (TNO) mapirali su energetsko siromaštvo i otkrili da je broj kućanstava koja žive u energetskom siromaštvu porasla za otprilike 90 000 od 2020. do 2022., s preko 450 000 na više od 540 000. U Ujedinjenom Kraljevstvu će računi za energiju porasti za 40% u travnju nakon što vlada smanji svoju shemu subvencija. Istraživanje National Energy Action (NEA) pokazuje da više od 6,7 milijuna britanskih kućanstava sada živi u energetskom siromaštvu, brojka koja se udvostručila od 2020.
U međuvremenu, u Njemačkoj se smatra da oko jedan od četiri Nijemca živi u energetskom siromaštvu, u usporedbi s jednim od šest u 2018. To nerazmjerno pogađa niže klase, pri čemu je za osobu iz niže srednje klase dvostruko veća vjerojatnost da postanu energetski osiromašeni nego prije otprilike godinu dana. Iako je njemačka vlada pokušala ublažiti pritiske na troškove na potrošače subvencioniranjem energije za kućanstva s niskim prihodima, kao i smanjenjem upotrebe prirodnog plina, mjerama za uštedu energije i prelaskom na druga goriva, ljudi su još uvijek teško pogođeni porastom potrošačke cijene.
Autori studije sugeriraju da je jedan od glavnih pokretača trenutne energetske krize stalno globalno oslanjanje na fosilna goriva, što je dovelo do energetske nesigurnosti zbog ovisnosti o nekoliko odabranih sila bogatih naftom i plinom.
Klaus Hubacek, drugi autor studije, objasnio je: „Ova kriza pogoršava energetsko siromaštvo i ekstremno siromaštvo diljem svijeta. Za siromašne zemlje troškovi života potkopavaju teško stečene dobitke u pristupu energiji i smanjenju siromaštva. Osiguravanje pristupa pristupačnoj energiji i drugim potrepštinama prioritet je za te zemlje, ali kratkoročne politike koje se bave krizom troškova života moraju biti usklađene s ciljevima ublažavanja klimatskih promjena i dugoročne obveze održivog razvoja.”
Uz očekivani nastavak nestašica energije tijekom 2023., što znači još veće troškove energije, dodatno pogoršane globalnom ekonomskom krizom i krizom troškova života, možemo očekivati da će još milijuni pasti u siromaštvo.
