S Ivanom Kordić razgovarali smo o projektu ‘Zlarin – otok bez plastike’ koji je pokrenula zajedno s Anom Robb, Natašom Kandijaš i Jelenom Radošević s ciljem da se na otoku prestane upotrebljavati jednokratna plastika

Zlarin

Ivana nam je otkrila kako su ideju prihvatili domaći i turisti te koje su najveće prepreke i izazovi na putu do cilja, a zanimljive teme o očuvanju prirode i okoliša, kružnom gospodarstvu i održivom turizmu možete pronaći i na portalu  odrzivahrvatska.hr

Svi mi želimo biti promjena u svijetu, ali rijetki se pomaknu od ideje do inicijative. Kako se dogodio “Zlarin bez plastike”?
Ideja da bi Zlarin mogao postati prvi hrvatski otok bez plastike potaknula je promjenu u ljeto 2018. godine. Lokalnoj zajednici predložila ju je Ana Robb te je sa mnom i Natašom Kandijaš pokrenula inicijativu “Za Zlarin bez plastike“. Te jeseni pobijedile smo na natječaju Adriatic Plastic Challenge i dobile prva sredstva za provedbu ideje u djelo. Naš je cilj bio da Zlarin postane otok bez plastike za jednokratnu upotrebu te da i druge zajednice potaknemo na uvođenje promjena koje su nužne za prijelaz na kružnu ekonomiju i održivi način života.

Koji su vam bili najveći izazovi i prepreke na putu do cilja? Jesu li se ljudi opirali, podsmjehivali ili su reakcije otočana, trgovaca i ugostitelja bile pozitivne?
Nijedna promjena nije lagana. Čak i znanstvena istraživanja pokazuju da pri uvođenju inovacija uvijek postoje oni vizionari koji uporno nameću ideje u koje vjeruju. To stvara promjenu i u nju uvlači neodlučnu sredinu. Jednako tako u svakom društvu ima onih koji vole svoje navike, način života, komociju i rutinu. Nama nikada nije bio cilj da na Zlarinu 100% ljudi živi 100% “neplastično”. Radije bismo da nam se pridruži još 10 drugih otoka na kojima ćemo svi živjeti barem 50% manje plastično u sljedećih nekoliko godina. Težnja savršenstvu prečesto se koristi kao isprika da se ne napravi ništa. Predanost i volja male zlarinske zajednice da postane predvodnik jedne tako velike promjene bile su mi najveća inspiracija za naš volonterski pothvat.

Svi predstavnici trgovačkih i ugostiteljskih tvrtki i obrta, otočnih udruga i društava te čelnici Mjesnog odbora i Turističke zajednice potpisali su povelju s prisegom da se više nikada neće koristiti jednokratna plastika. Jesu li rezultati to potkrijepili?
Od ljeta 2019. i prve sezone bez plastike ni u jednom kafiću, konobi, restoranu ni dućanu na Zlarinu ne mogu se kupiti ni dobiti plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu. Dio je zamijenjen kompostabilnim proizvodima, a dio trajnim. Ipak, od smanjenja upotrebe plastike mnogo nam je važniji bio jedan veći cilj – zamijeniti jednokratni mentalitet višekratnim, dugoročnim trajnim ne samo u kupnji nego i kada je riječ o svjetonazoru i odnosima s ljudima. Uz samu priču o problemu plastike u zlarinskoj zajednici pokrenuli smo razgovor o široj temi kružne ekonomije i odgovornog gospodarenja otpadom. Radimo na uvođenju sustava kompostiranja na otok, a organizirali smo i brojne edukacije i projekcije dokumentarnih filmova za djecu i odrasle, domaće i goste na Zlarinu. Želimo da Zlarin postane prepoznat kao održiva turistička destinacija, što vidimo kao razvojni model za budućnost.

Kaže se da se dobre vijesti daleko čuju pa jeste li motivirali i neke druge na slične akcije?
Posebno nas je razveselilo što da je naša zlarinska priča vrlo brzo potaknula druge na promjenu. Među prvima su bili rovinjski hotel Adriatic iz Maistra grupe, koji je potpuno izbacio jednokratnu plastiku, te općina Medulin koja je to učinila u svojim uredima i javnim ustanovama. Zatim su nam se javili i općina Sutivan na Braču, otoci Silba i Prvić, u razgovoru smo s ljudima s Cresa. Jednako su nam važne i brojne osnovne i srednje škole, koje su nas pozvale da dođemo ispričati priču o Zlarinu i potaknuti njihove učenike i nastavnike na promjenu.

Eko i održivost danas su u modi i mnogi žele pridonijeti spašavanju planeta Zemlje. Koji su vaši glavni savjeti, gdje počinje promjena?
Promjena, stvarna promjena, uvijek počinje u nama. To je prvi i najvažniji korak. Počinje pitanjem “treba li meni ovo zaista?” koje si postavite svaki put prije nego što nešto kupite u dućanu. Svojom kupnjom jasno šaljete poruku o tome kakav svijet želite, i to svaki dan. Kupujte na mjeru, uzmite povrće i voće bez dodatnog pakiranja, podržite male lokalne proizvođače. Stvorite naviku nošenja svojih platnenih vrećica i vrećica za vaganje. Odlučite da ćete barem nekoliko dana u tjednu sami kuhati umjesto da naručujete dostavu, koja je redovito pakirana u hrpi stiropora. Tim navikama pridonijet ćete vlastitom zdravlju, ali i kućnom budžetu. Nadalje, možete utjecati i na širi svijet oko sebe – pisati proizvođačima čije proizvode kupujete i tražiti ih da njihova ambalaža bude kompostabilna ili trajna. Možete se, dakako, i nama javiti, uvijek smo otvoreni za nove volontere.

Za svoju inicijativu primili ste brojna priznanja. Što vam je najveća nagrada za rad?
Budući da smo inicijativu provele volonterski, bilo je zaista prekrasno (i iznenađujuće!) dobiti takva brojna priznanja i nagrade, poput Žutog okvira National Geographica, nagrade Šibensko-kninske županije i međunarodne organizacije Good Lobby. Želim naglasiti da su te nagrade priznanje zlarinskoj zajednici, koja je bila ključ promjene, te velik poticaj da nastavi istim putem. Meni je ipak najveće zadovoljstvo osjećaji nade i povezanosti koje sam pronašla u radu na Zlarinu. Osjećaj one ‘’male grupe ljudi koja može promijeniti svijet’’, kako je rekla Margaret Mead.

Koji su vam planovi – održavati sadašnje stanje ili pokrenuti neke nove akcije?
Imamo velike planove! U nove pothvate ulazimo s novim članovima i putem nove platforme, zlarinske udruge Tatavaka. Ime joj je dao pjesnik Mladen Bjažić po biljci srcolikih listova koja se širi kao korov. Uz zajednice bez plastike promicat ćemo i ideju škola bez plastike. Upravo provodimo projekt UpoZORI (U potrazi za održivim svijetom), koji je podržala strana Agencija za mobilnost u programu Europske snage solidarnosti. U sklopu projekta izrađujemo edukativne materijale za djecu i mlade u školama u Zagrebu, Šibeniku, dakako, na Zlarinu, ali i šire. Nadamo se i vjerujemo da će i kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 postati katalizator za potrebne promjene u našoj svakodnevici. Zbog teške situacije i mi smo morali osmisliti virtualne načine da prenesemo ove poruke školarcima. Pozivamo zato i škole koje žele s nama odgovoriti na ovaj izazov da nam se jave i priključe u sanjanju boljeg, održivog svijeta!

Kontakt: Ivana Kordić, bezplastike@gmail.com, www.bezplastike.eu

Autor: Ana Herceg