Utjecaj klimatske krize koju je uzrokovao čovjek na Antarktiku znanstveno je neporeciv. Stabilni ledenjaci se povlače, temperatura zraka porasla je za 3 stupnja Celzijusa, topljenje leda pridonosi porastu razine mora, a polarni medvjedi i tuljani postaju raseljeni. Sada, nova studija dodaje daljnji uvid u situaciju: postojeći napori za očuvanje nisu dovoljni za zaštitu antarktičkih ekosustava.
Objavljena u časopisu PLOS Biology, studija otkriva da će do 2100. vjerojatno doći do smanjenja populacije za 65% biljaka i divljih životinja na kontinentu.
“Bioraznolikost na Antarktiku mogla bi se značajno smanjiti do kraja stoljeća ako nastavimo s aktivnostima kao do sada. Ovo je prvi put da je netko proveo sveobuhvatnu procjenu na cijelom kontinentu koliko su antarktičke vrste ranjive na prijetnje i što možemo učiniti u vezi s tim“, izjavila je Jasmine Rachael Lee, glavna autorica studije Sveučilišta Queensland.
Najosjetljivija vrsta su carski pingvini (Aptenodytes forsteri), jedina vrsta u studiji koja bi mogla izumrijeti do 2100. U listopadu 2022. Američka služba za ribu i divlje životinje stavila je carske pingvine na popis ugroženih vrsta prema Zakonu o ugroženim vrstama, budući da stručnjaci predviđaju da će se populacija ove morske ptice do 2050. godine smanjiti za 26% do 47%.
„Ovaj popis odražava rastuću izumiranja i naglašava važnost ESA-e i nastojanja da se očuvaju vrste prije nego što pad populacije postane nepovratan. Klimatske promjene imaju dubok utjecaj na vrste diljem svijeta, a popis carskog pingvina služi kao zvono za uzbunu, ali i poziv na akciju”, izjavila je direktorica službe Martha Williams.
Lee kaže da su carski pingvini “ključna vrsta” u morskom okolišu i “vitalna karika” u lancu ishrane Antarktika. Oni kontroliraju populacije malih riba i rakova i pružaju bitan izvor hrane višim grabežljivcima (npr. kitovima ubojicama i morskim leopardima). Carski pingvin obično se razmnožava na ledu (što ga čini posebno osjetljivim na klimatske promjene), ali Adélie, podbradni pingvin i gentoo pingvin razmnožavaju se na kamenjarima. Njihov pingvinski izmet (guano) osigurava esencijalne hranjive tvari za kopneni ekosustav koji mu pomaže da napreduje. Biljke , mahovina i beskralješnjaci oslanjaju se na te morske izvore unosa hranjivih tvari.
Osim carskih pingvina, i druge vrste, poput pingvina Adélie i nematoda suhog tla, također su vrlo ranjivi. Ipak, neće sve vrste nestati. Očekuje se da će neke čak imati koristi od klimatskih promjena, barem u početku.To uključuje dvije autohtone antarktičke biljke (Colobanthus alreadynsis i Deschampsia antarctica) i Gentoo pingvina.
Možemo spriječiti najgore promjene ako u ovom desetljeću poduzmemo globalne mjere protiv klimatskih promjena. To će pomoći u spašavanju naše ikonične vrste poput carskog i adelijskog pingvina te svih jedinstvenih i vrlo prilagođenih stanovnika Antarktike. Također će pomoći čovječanstvu jer se uvelike oslanjamo na neprocjenjive usluge koje Antarktik pruža u reguliranju naše klime i zarobljavanju mora razini u svojim ledenim pločama.
Što se tiče najbolje strategije očuvanja, studija je pokazala da će ublažavanje klimatskih promjena imati najveći utjecaj. Hitno nam je potrebna kombinacija globalnih i lokalnih mjera očuvanja kako bismo na najbolji način očuvali antarktičke vrste. Globalna akcija i globalni glasovi koji će pomoći u ublažavanju klimatskih promjena – jer najveća prijetnja Antarktiku dolazi izvan nje. Tada su nam potrebne lokalne akcije kako bismo pomogli u zaštiti bioraznolikosti od lokalnih prijetnji i dali im najbolju priliku za prilagodbu klimatskim promjenama. Neke od lokalnih, poput ‘minimiziranja utjecaja ljudskih aktivnosti’, jeftine su, izvedive i korisne, pa bismo ih trebali pokušati implementirati što prije. Sada imamo mapu puta koja nas vodi naprijed, s detaljima o tome koje akcije očuvanja moramo provesti kako bismo očuvali ove vrste u budućnosti.
