Eksperimentalni mlažnjak koji zrakoplovna tvrtka Lockheed Martin gradi za NASA-u kao dio nadzvučnog zrakoplovnog programa vrijednog pola milijarde dolara “klimatski je debakl”, prema ekološkoj skupini koja traži od svemirske agencije da provede neovisnu analizu mlažnjaka na utjecaj klime.
Public Employees for Environmental Responsibility (PEER), organizacija za zaštitu okoliša sa sjedištem u saveznoj državi Maryland, rekla je da bi nadzvučno zrakoplovstvo moglo učiniti cilj zrakoplovne industrije neutralnosti ugljika nedostižnim. U pismu poslanom NASA-inom administratoru Billu Nelsonu, skupina je pozvala NASA-u da provede “rigoroznu, neovisnu i javno dostupnu analizu utjecaja na klimu” testnog mlažnjaka.
NASA je naručila X-59 Quiet Supersonic Technology (QueSST) u nastojanju da stvori nadzvučni putnički mlažnjak koji bi mogao putovati brže od brzine zvuka bez stvaranja glasnih zvučnih udara koji su mučili prethodnu generaciju nadzvučnih mlažnjaka. Concorde, nadzvučni putnički zrakoplov koji je posljednji put letio 2003., bio je ograničen na brzine ispod 1 Macha kada je letio iznad naseljenih područja kako bi se izbjeglo ometanje glasnih zvučnih udara. Program QueSST nastoji pomoći u razvoju mlaznica koje mogu premašiti brzinu zvuka bez stvaranja glasnih smetnji.
Međutim, brži avioni imaju i veće emisije. Nadzvučni mlažnjaci troše 7 do 9 puta više goriva po putniku od konvencionalnih mlažnjaka prema studiji koju je prošle godine objavilo Međunarodno vijeće za čisti prijevoz (ICCT).
Emisije takve povećane upotrebe goriva bi se teoretski mogle nadoknaditi “e-kerozinom”, gorivom proizvedenim iz ugljičnog dioksida, vode i električne energije iz obnovljivih izvora, napisali su autori studije. Ali viši trošak e-kerozina, zajedno s većim zahtjevima za gorivom za nadzvučna putovanja, rezultirao bi 25-strukim povećanjem troškova goriva za nadzvučne letove s niskim udjelom ugljika u odnosu na cijenu goriva za konvencionalna zračna putovanja, pokazalo je istraživanje.
Izvješće ICCT-a zaključuje da bi, čak i kad bi se za nadzvučne mlazne zrakoplove koristila skupa goriva s niskim emisijama, letjelice velike brzine bile još gore za klimu i mogle bi naštetiti Zemljinom zaštitnom ozonskom omotaču. To je zato što nadzvučne mlaznice ispuštaju velike količine drugih zagađivača kao što je dušikov oksid na višim nadmorskim visinama, gdje više štete klimi i atmosferskom ozonu od konvencionalnih mlaznica.
U svom pismu organizacija PEER je također izrazila zabrinutost oko NASA-inog programa urbane zračne mobilnosti, za koji je grupa za zaštitu okoliša rekla da će “ispuniti gradsko nebo bespilotnim letjelicama i zračnim taksijima” u nastojanju da se smanje gužve, ali će također zahtijevati više energije, i biti skuplji od zemaljskog prijevoza.
