U prosincu 2022. Europska unija najavila je novi zakon za borbu protiv globalne deforestacije kao dio Green Deala, ambicioznog paketa mjera za ispunjavanje ciljeva EU-a o klimatskim promjenama smanjenja najmanje 55% emisije stakleničkih plinova u odnosu na razine iz 1990. do 2030. i dostizanje neto nule do 2050.
Unatoč tome što još nije formalno usvojen, novi prijedlog zakona osigurat će da EU prati odakle dolaze proizvodi koji se komercijaliziraju na njezinom teritoriju i zabraniti one koji pridonose krčenju šuma.
U praksi će blok izraditi dvije liste koje će se redovito ažurirati prema potrebama i trendovima. Prvi popis sadržavat će proizvode za koje se zna da su posebno izloženi riziku doprinosa krčenju šuma, uključujući palmino ulje, stoku, soju, kavu, kakao, drvo i gumu. Drugi popis će se fokusirati na identificiranje zemalja u kojima je krčenje šuma najozbiljnije u svijetu. Na temelju tih popisa, privatne će tvrtke uključene u uvoz proizvoda na europski teritorij morati dokazati da oni nisu doprinijeli krčenju šuma koje se dogodilo nakon 31. prosinca 2020. Također će morati dokazati da su proizvodi legalni, što znači u skladu su s relevantnim zakonima koje nameće država u kojoj su proizvedeni.
Od trenutka kada je tekst formalno usvojen, tvrtke imaju 18 mjeseci da se usklade s novim pravilima. Nakon tog roka, ako europska tvrtka ne ispuni svoju obvezu, država u kojoj ima sjedište bit će odgovorna za svoje postupke. S novim zakonodavstvom na snazi europski proizvodi koji poštuju ove standarde bit će označeni kao „proizvodi bez krčenja šuma“.
Zakon se već godinama priprema. Rasprava je započela 2013. godine kada je Europska komisija naručila izvješće o utjecaju globalne trgovine na krčenje šuma, koje je otkrilo vrlo alarmantnu situaciju. Strategija borbe protiv deforestacije u to je vrijeme bila usredotočena na bilateralne pregovore s državama izvan Europske unije, što nije urodilo plodom. Zakonodavni proces pokrenut je tek 2019., a godinu dana kasnije Europski parlament i Europsko vijeće predstavili su svoj “prijedlog rješenja”.
Sporazum koji je najavila Europska unija dolazi u vrijeme kada se krčenje šuma sve više promatra. Prema izvješću francuskog Vijeća za gospodarstvo, socijalna pitanja i okoliš iz 2020., sječa šuma je zabrinjavajuća pojava od 1990-ih, ali se opasno ubrzala od 2018. zbog demografskog pritiska. Svake godine svijet posiječe prosječno 10 milijuna hektara stabala kako bi napravio prostor za uzgoj usjeva i stoke te za proizvodnju materijala poput papira. To čini oko 16% ukupnog pokrića gubitka stabala.
Krčenje šuma ima brojne posljedice, uključujući gubitak bioraznolikosti, poremećaj klime i ekosustava, kao i utjecaj na autohtone zajednice. Prema publikaciji Svjetskog fonda za prirodu (WWF) iz 2021., Europska unija uvelike je odgovorna za krčenje šuma u svijetu zbog uvoza proizvoda, uključujući soju, palmino ulje i govedinu koji se prodaju u Europi, ali dolaze iz inozemstva. Da bi se pristupilo tim resursima, sijeku se golemi komadi šuma u njihovim zemljama porijekla.
Unatoč značajnom pomaku u borbi protiv globalne deforestacije posljednjih godina, izvješće ipak zaključuje da su napori bloka još uvijek nedostatni u odnosu na opasnost tog fenomena. Jedini način da se utjecaj europskog uvoza na šume svede na najmanju moguću mjeru je donošenje obvezujućeg zakonodavstva, baš poput onog najavljenog u prosincu.
Nekoliko međunarodnih organizacija i nevladinih organizacija, uključujući Greenpeace, reagiralo je na politički dogovor pozdravivši inicijativu. No nisu zadovoljni u potpunosti jer navode kako još uvijek postoje dva opasna ograničenja u tekstu zakona. Prvo, Europska unija još uvijek ne uzima dovoljno u obzir prava i položaj domorodačkog stanovništva pogođenog krčenjem šuma. Drugo, definicija pojma “degradacija šuma” prelabava je zbog intenzivnog lobiranja. To će, prema tvrdnjama Greenpeace, omogućiti da se mnogi oblici krčenja šuma nastave bez da budu obuhvaćeni ovim zakonom.
