Dizalice topline osiguravale su samo 10% svjetske topline za zgrade 2021., ali nedavno izvješće o dizalicama topline Međunarodne agencije za energiju navodi kako njihova upotreba zaista uzima maha diljem Europe. Naime, zemlje nastoje smanjiti svoju ovisnost o uvozu ruskog plina, a istovremeno smanjuju ugljik emisije.
Dizalice topline imaju potencijal smanjiti globalne emisije ugljičnog dioksida za najmanje 500 milijuna tona u 2030. godini. Projekcije za Europu, gdje grijanje zgrada čini punu trećinu potrošnje prirodnog plina, uključuju smanjenje potražnje za plinom za najmanje 21 milijardu kubičnih metara 2030. godine.
Oko 60% zgrada u Norveškoj već je opremljeno dizalicama topline, a više od 40% u Švedskoj i Finskoj. Ti brojevi pomažu razbiti mit da dizalice topline ne rade dobro u hladnim klimatskim uvjetima. U Poljskoj, Italiji, Austriji i Nizozemskoj prodaja toplinskih pumpi se udvostručila tijekom prve polovice 2022., dok je rast u cijeloj Europskoj uniji iznosio 35% u 2021., znatno iznad globalne brojke od 15%.
Međutim, primjena toplinske pumpe nudi i prednosti i izazove. Većina domova i tvrtki koje prijeđu na dizalice topline s vremenom će ostvariti uštede, a troškovi energije smanjit će se za procijenjenih 830 eura po kućanstvu u Europi. Ali početni troškovi još uvijek su prilično veliki za većinu ljudi, a subvencije i drugi programi kao što je poljska pomoć kućanstvima s niskim prihodima potrebni su za podršku tranziciji. Kao i kod mnogih tehnologija, ti troškovi instalacije mogu se smanjiti s vremenom i širim korištenjem.
Na nekim zrelim tržištima, kao što su Danska i Japan, najjeftiniji modeli toplinskih crpki zrak-zrak bez kanala postali su jeftiniji od plinskih kotlova za nove instalacije u malim kućama, posebno zahvaljujući smanjenom radu cjevovoda i troškovima instalacije.
Češka je među europskim nacijama koje su promijenile građevinske propise kako bi olakšale korištenje toplinske pumpe, a IEA je pozvala vlade da usvoje mjere koje će ukloniti prepreke ugradnji toplinske pumpe. U zemljama poput Njemačke, gdje su porezi na električnu energiju izvore plina učinili pristupačnijim u prošlosti, reforme cijena pomogle su da dizalice topline postanu privlačnije.
Također postoji potreba za kvalificiranim radnicima za instaliranje i održavanje dizalica topline, s prijedlozima za integraciju stručnosti o dizalicama topline u postojeće certifikate za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju (HVAC) i druge relevantne struke. Do 2030. bit će potrebno više od 1,3 milijuna radnika, od čega 20% u Europi.
Potrebni su usklađeni napori kako bi se smanjile tržišne i regulatorne prepreke i ojačali lanci opskrbe što se odražava u nedavnom širenju novih vladinih politika i planova za poticanje prihvaćanja dizalica topline.
Ove politike uključuju plan EU-a REPowerEU i Zakon o smanjenju inflacije Sjedinjenih Država (SAD). Obje mjere usvojene su 2022. godine i uzimaju u obzir povećanu potražnju za električnom energijom koju predstavljaju dizalice topline i druge mjere čiste energije.
Mogućnosti za tvrtke također se nastavljaju razvijati. Dio posla se radi na razvoju alternativa za industriju, posebno u papirnom, prehrambenom i kemijskom sektoru, ili za posebne primjene u tekstilnoj ili automobilskoj industriji. Te mogućnosti mogu se potaknuti poticajima poput njemačkog programa za pokrivanje do 55% cijene dizalice topline za određene industrijske instalacije.
Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) već je uložila više od 86 milijuna dolara za instaliranje 30.000 dizalica topline, prvenstveno u srednjoj i istočnoj Europi.
A u gradovima kao što je susjedno Sarajevo, ove velike instalacije mogu zamijeniti sustave daljinskog grijanja koji se oslanjaju na fosilna goriva. Dva su prijedloga u razmatranju, što dovodi do 40%-tnog oslanjanja na dizalice topline ako se oba implementiraju.
