Dok rat u Ukrajini i dalje traje, EU nastoji ubrzati svoju zelenu tranziciju u pokušaju da drastično smanji svoju ovisnost o ruskim fosilnim gorivima. Iako je odvajanje energetskih mreža od Rusije i zamjena fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije iznimno složena i zamorna stvar, ipak postoji nekoliko opcija koje kreatori europske politike, na razini EU-a i država članica, promiču za brza smanjenja ruskih resursa.
Primjer je učinkovitost zgrada. U EU, kućanstva su činila 26% finalne potrošnje energije u 2019., a većina energije korištena je za grijanje. Uštede energije koje se mogu postići učinkovitijim zgradama, u kombinaciji s privremenim prilagođavanjem termostata od strane potrošača, prema preporuci IEA, pokazuju da postoji dovoljno prostora za smanjenje potrošnje prirodnog plina u kućanstvima s 32% konačne potrošnje energije na puno manje.
Srećom, EU je prepoznala potencijal sektora za smanjenje CO2, uključivši veću energetsku učinkovitost zgrada u razne politike do 2030., poput Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada. Međutim, napredak je bolno spor, sa samo 0,4-1,2% kuća koje se nadograđuju svake godine kako bi se ispunili trenutni ciljevi dekarbonizacije. To je premalo da bi se značajno utjecalo na emisije ugljika i korištenje fosilnih goriva, osobito sada kada je geopolitičko okruženje posvađano protiv EU.
U međuvremenu, druge zemlje već imaju neke impresivne primjere hiperučinkovitih zgrada koje mogu pokazati, dajući uvid u to kako bi budućnost učinkovitih zgrada mogla izgledati. Iskorištavanjem pametne tehnologije u obliku Internet of Things (IoT), zgrada u londonskoj četvrti Southwark ima ‘središnju senzorsku platformu koja funkcionira kao ‘mozak’ zgrade’, pomaže u praćenju varijabli okoline kao što su kvaliteta zraka, gustoća naseljenosti i temperaturu te prema tome prilagođava svjetlo i potrošnju energije.
MiddleCap Miroslava Vyboha, dobiva stanare nakon što je proglašena “najpametnijom zgradom” na svijetu u kategoriji izbora ljudi na dodjeli Real Estate Future Proof Awards 2021. Nadalje, osvojila je ocjenu WiredScore Gold za svoju inovativnu digitalnu povezanost i prva je zgrada u Velikoj Britaniji (kao i tek druga u svijetu) koja je dobila Platinum Smart Building Certification za način na koji zgrada povezuje digitalnu tehnologiju s optimizacijom okoliša.
Ali Miroslav Vyboh nije jedini programer koji se oslanja na održivost. Developer General Projects predstavio je vlastitu verziju održive zgrade koju karakterizira “održiva arhitektura” i recikliranje raznih materijala. Prema web stranici projekta, zgrada je reciklirala otprilike 22.000 kg otpada koristeći cigle napravljene od različitih otpadnih materijala.
U Sjedinjenim Državama, trend prema pametnijim i zelenijim zgradama posebno je izražen u sektoru skladišta, koji je doživio dramatičan rast zbog pandemije Covida. Sada su ta skladišta, koliko god se malo vjerojatno činilo, predvodila revoluciju energetske učinkovitosti, s vlasnicima koji su instalirali solarne ploče na krovove svojih skladišta i nadogradili građevinske materijale. Stoga ove zgrade ne samo da su učinkovitije u smanjenju svog ugljičnog otiska, već su i njihovi operativni troškovi mjerljivo pali.
Sve su ovo primjeri kako se može smanjiti energija u svim vrstama zgrada. Ambicije EU-a su hvalevrijedne, a Bruxelles je visoko postavio ljestvicu kako bi ih postigao u cijelom bloku. Ipak, ako je cilj odvikavanje od ruskih resursa, Europljani moraju djelovati brzo. Inače će energetska učinkovitost u zgradama, ako ne i šira energetska tranzicija, ostati pusti san podložan hirovima Rusije.
